Primjetio sam da se u praksi koristi često init metod, čak i u jezicima koji ga ne podržavaju po defaultu. Recimo Python ima init , Javascript nema, al’ se često koristi kao prva metoda u objektu tipa literal (ako se koristi ).
Init mi dođe nešto kao bootstraping , čisto da se odrade “teži” procesi prije korištenja aplikacije.
Šire gledano, vidio sam da se i u PHP aplikacije ubaci nekakav pokretački file tipa index.php koji sumira dosta procesa.
E sad, mene interesuje redoslijed naredbi/poziva funkcija unutar init metoda ili fajla koji prethodi. Da li je bolje na početku baviti se podacima tj. business logic ili recimo odraditi nekakvo keširanje promjenjivih, ili sa druge strane odmah se baciti na GUI,UI procesuiranje (view/templates) ?
Mislim da je ovo dosta generalan koncept koji se nalazi svugdje, pa i u kernelu ( boot ).
Iz mog (PHP) iskustva init je obicno bootstrapping i koristis ga da inicijaliziras potrebne dzidze, npr. postavis konstante koje ce ti trebat kasnije (include path; root dir; domena; itd), zakacis se na bazu (il crknes ako ne ide), inicijaliziras sesije, ucitas config fajlove u neku strukturu i slicno.
U biti pripremis sve potrebno za normalan rad aplikacije. Obicno je init sav na jednom mjestu (no u vise funkcija) jer je onda lako preselit ga i blago izmjenit za unit testove.
[quote=adioe3]Iz mog (PHP) iskustva init je obicno bootstrapping i koristis ga da inicijaliziras potrebne dzidze, npr. postavis konstante koje ce ti trebat kasnije (include path; root dir; domena; itd), zakacis se na bazu (il crknes ako ne ide), inicijaliziras sesije, ucitas config fajlove u neku strukturu i slicno.
U biti pripremis sve potrebno za normalan rad aplikacije. Obicno je init sav na jednom mjestu (no u vise funkcija) jer je onda lako preselit ga i blago izmjenit za unit testove.[/quote]
Odličan odgovor, hvala.
Bitno mi je samo da konceptualno shvatim šta leži iza ovog.