An anonymous reader writes
"While complementing Debian APT/DPKG, Canonical is now developing their own package format. The new package format has promised highlights of having no dependencies between applications, each package would install to its own directory, root support wouldn’t always be required, and overall a more self-contained and easier approach for developers than it stands now for Debian/Ubuntu packages. The primary users of the new packaging system would be those distributing applications built on the Ubuntu Touch/Phone SDK. The initial proof-of-concept package management system is written in Python and uses JSON representation."
This quote from the post by Canonical’s Colin Watson bears repeating: “We’ll continue to use dpkg and apt for building the Ubuntu operating system, syncing with Debian, and so on.”
[quote=testni_hamo2]An anonymous reader writes
"While complementing Debian APT/DPKG, Canonical is now developing their own package format. The new package format has promised highlights of having no dependencies between applications, each package would install to its own directory, root support wouldn’t always be required, and overall a more self-contained and easier approach for developers than it stands now for Debian/Ubuntu packages. The primary users of the new packaging system would be those distributing applications built on the Ubuntu Touch/Phone SDK. The initial proof-of-concept package management system is written in Python and uses JSON representation."
This quote from the post by Canonical’s Colin Watson bears repeating: “We’ll continue to use dpkg and apt for building the Ubuntu operating system, syncing with Debian, and so on.”
Paketi se mogu instalirati na proizvoljnu lokaciju/prefix
Za instalaciju paketa vam ne treba “package manager”, ako je package manager pokvaren, tar još uvijek radi
Format ne prejudicira postojanje ili zadovoljavanje zavisnosti između paketa (package dependency hell)
Package database je obični UNIX direktorij, imena pojedinačnih datoteka u tom direktorij sadržavaju
ime, verziju i arhitekturu paketa, tekstualni sadržaj datoteke definiše ostale meta podatke
Kreiranje paketa izuzetno je jednostavno i developer friendly (tar czf *)
…
Šalu na stranu, kao i systemd projekat od strane RedHat-a, ovaj Ubuntu poduhvat je “solution in search of a problem”.
Ljudi se ne bi zezali sa custom made paketima, kompajliranjem i sličnim aktivnostima da njihov (desktop) Linux sistem:
a) Radi kako treba i podržava feature X
b) Podržava feature X u OVOJ, TRENUTNO INSTALIRANOJ verziji, a ne u nekoj NOVOJ, BUDUĆOJ verziji
c) Podržava feature X u OVOJ, TRENUTNO INSTALIRANOJ verziji, a ne u nekoj STAROJ, NEPODRŽANOJ verziji
…
SItuacija je toliko loša da za par godina prodefiluje gomila glup, glupljih tehnologija: HAL, udisks, udisk2, ovaj ili onaj *Kit, bugovi se ne popravljaju, a stalno se izmišljaju nove stvari, koje se nikad ne ispoliraju. Samo nam treba još jedan package format, to će riješiti sve naše Linux probleme, a pogotovo one sa paketima, DLL hell-om, virusima, adware-om, spyware-om …
DEB/RPM paket nije algoritam kompresije nego format metapodataka (mada bi lijepo bilo da se ne koriste neki niđevezni arhiveri tipa ar). To je kao da napišeš “zašto libreoffice ne koristi neki standardni format tipa zip ups pardon .od* fajlovi i jesu zip arhive”.
A za ovaj drugi dio, problem koji se rješava nije problem opensource developera nego closedsource, odnosno kako da neki recimo Skype bude ponuđen za linux: da paket radi na svim verzijama svih distribucija barem 10ak godina, da nema dependency-ja, da je instalacija/pokretanje jedan klik kao i deinstalacija itd. RedHat i Suse neće to ponuditi iz razloga što žele da komercijalni developeri idu preko njih, Debian zato što mrze sve što nije free, ostali su previše minorni ili ciljaju na geekove a ne na normalne korisnike. I kao što piše u TFA core system će i dalje biti u DEB formatu a ovi novi paketi će se moći doinstalirati po želji.
Ne bih rekao da je to solution in search of a problem. Ubuntu je imao realan problem ( pakovanje aplikacija za njihov sistem ) pa je ovo napravio. JEdnostavno automatsko resolvanje dependenciesa kod postojecih kombinacija packet manager-a / formata paketa ne radi kako treba u svim slucajevima. A npr. kad su oni ludi debianovci pokusali sve ruby gem pakete prebace u .deb pokazalo se da ni teoretski ne moze raditi u tom slucaju bez da se postojeci sistem potpuno promijeni. ( to sam cuo na ruby sekciji debconfa u bosni )
Ubuntu i jeste najvjerovatnije koristio .tar.gz ili tar.bz2 samo mu dodao nove metapodatke i softver koji razumije kako instalirati paket s tim metapodacima i to je to …
Na ovaj nacin ne moras sinhronizovati razvoj svih aplikacija sa razvojem distribucije (u smislu da sad svakih 6 mjeseci izbacujes aplikaciju linkanu na eventualne nove verzije biblioteka koje dolaze sa ubuntu-om) odnosno ne moras testirati svoju aplikaciju s novim verzijama biblioteka samo zato sto je ubuntu odlucio da promijeni verziju kod sebe. Dakle nisu samo closed source developeri affectani nego i neki open source koji eventualno zele stabilnije okruzenje. Zamisli da pravis ERP sistem (evo kao sto to radi bring.out.ba ) - moras brinuti o “dosadnim” stvarima i nemas vremena da pazis na platformu koja plese ispod tebe u ritmu od 6 mjeseci … ili pravis neko komplikovano in house rjesenje (nedaj Boze).
Novi korisnici ce se odluciti na neku drugu distribuciju
Bice manje nezavisnih developera (ne ubrajajuci one koji su vec u Cannonicalovom taboru)
Primjer je distribucija Cloverleaf Linux koju razvija Fuduntu tim, Fuduntu je bila distribucija bazirana na Fedori i jednim vecim dijelom na Ubuntu, sad je za bazu uzet openSUSE, koji je zapravo dobar primjer sto je Ubuntu trebao ostati.
Evo i jedan dobar informativan clanak: http://www.linuxzasve.com/ubuntu-okrece-leda-zajednici-koja-ga-uzdigla-na-tron
Na kraju, ubuntu je stvorio community, community ce ga i unistiti ako zeli (kao sto je bio slucaj s Mandrivom).
btw na androidu ima ono target version, tako developer može eventulano ograničiti da ta aplikacija (verzija) radi na toj i toj verziji ubuntu-a (recimo 10.04 ima libpurple 2.6 i nikad u repo neće ubaciti veću od nje - iako je najnovija 3.10 na 13.04)
