Tražimo Agilnog "coach"-a

Na fakultetu sam prijavio temu Završnog rada: “Agilni software development”.

https://github.com/hernad/agile_dev_env/raw/master/fit_zavrsni_nnv.pdf

Na tu temu sam napisao 4 rada:

http://hernad.bring.out.ba/tag/fit_3_godina

Svježe verzije (linkovi) se nalaze ovdje na ovim karticama:

https://trello.com/board/agilni-toolset-infrastruktura/50af48a4c8ddb2bf32012f47

Namjera da se tema obradi u kontekstu firme “bring.out”. Ukratko, da firma ima nekog hajra od mog studiranja.

Kako je tema (pretpostavljam) neuobičajena, nisam uspio obezbjediti neki značajan feedback.

Ne isključujem mogućnost da je ovo što pišem ništa-ni-s-čim, ali da mi niko nema srca reći: “Šta to lupetaš čovječe …” :slight_smile: :frowning:

Kako god, mišljenja sam da bi feedback nekoga ko ima iskustva sa Agilnim software developmentom i coaching-om pomogao da se iz ovog rada izvuče maksimum.

Da li takvih ima u Bosni ?

Ako ima, da li su takvi uopšte spremni ući u labirinte poslova i projekata firme kakva je “bring.out” ?

Pojma nemam.

Ako znate nekoga ko bi mogao odgovarati ovakvom poslu, molim da nam se javi.

Potpuno smo otvoreni za različite moduse saradnje.

Zainteresovani smo za što bi pomoglo “bring.out” kao organizacija unaprijedi svoje poslovne procese i portfolio.

Agile se koristi puno vani. Amar i ja smo obojica u svabija firmama koje rade po Agile development modelu i ta cijela agile prica je samo set principa i nacina rada, takav da zapravo i nije bogzna agilno al je napravljeno tako da se poso zavrsi cim prije i kolko je moguce kvalitetno u nekom roku koji se (za cudo) dostigne.

Imas dosta videa na temu na youtubeu koji objasne agile u 10tak minuta. Sad, kako ces ti to implementirat u firmi je druga stvar.

P.S. couch = kauc, coach = trener :wink:

couch => coach

Hehe … ja mene papka. Ispravio sam. Hvala

Imas dosta videa na temu na youtubeu koji objasne agile u 10tak minuta. Sad, kako ces ti to implementirat u firmi je druga stvar.

Da poznato mi je da ima gomila materijala. Dosta toga sam pročitao, nabavio dosta literature.

Svako novo čitanje i slučanje materijala mi kazuje da principi jesu jednostavni, ali razumjevanje i apliciranje koncepta nije.

Možemo podvući paralelu sa open source projektom:

  • Source je svakome dosupan
  • Mali broj ljudi taj kod razumiju
  • Samo oni koji ga razumiju mogu iz njega stvoriti novu vrijednost

Direktna komunikacija, feedback, “Coaching” tima su upravo bitne prakse. Zato sam i zainteresovan za vanjsku pomoć.

Naravno, ako to ne obezbjedim, ostaju knjige i online resursi koje već sada koristim.

Amar i ja smo obojica u svabija firmama koje rade po Agile development modelu …

Da li ste imali neku formalnu obuku, ili ste to usvajali u hodu.

Kako ste usvajali agilne principe ? Koje uloge unutar vašeg tima postoje ?

Koju od agilnih metodologija koristite ?

Da li bi vi, na osnovu tih iskustava, da pravite svoju firmu organizovali radne procese u skladu sa agilnim principima ?

Sorry što ti postavljam ovoliko pitanja. Samo preskoči što ti je zahmet, a što možeš odgovori.

[quote=ernad_husremovic]> Amar i ja smo obojica u svabija firmama koje rade po Agile development modelu …

Da li ste imali neku formalnu obuku, ili ste to usvajali u hodu.

Kako ste usvajali agilne principe ? Koje uloge unutar vašeg tima postoje ?

Koju od agilnih metodologija koristite ?

Da li bi vi, na osnovu tih iskustava, da pravite svoju firmu organizovali radne procese u skladu sa agilnim principima ?

Sorry što ti postavljam ovoliko pitanja. Samo preskoči što ti je zahmet, a što možeš odgovori.[/quote]

Ma samo ti pitaj, forum i jeste za to.

Dakle, ja sam u DE vec 5 godina a unazad 3 mjeseca sam u novoj firmi koja koristi Agile Development. Dakle, za mene je to 01.11.2012 bila potpuno nova tema o kojoj sam cak i teoretski znao jako malo. Medjutim, iznenadio sam se kako sam se lako i brzo uklopio u citav proces. Sto ce reci da je Agile Development jednostavno i precizno struktuiran i lako razumljiv cak i pocetnicima.

Ja nisam imao nikakvu formalnu obuku, sve je islo u hodu. Naravno, u pocetku sam postavljao bruku pitanja, ali je citav proces toliko logican da sve da u hodu nauciti. I ne zahtijeva puno vremena. Ja sam vec od drugog Sprinta aktivno i ravnopravno ucestvovao u cijelom procesu.

U principu koristimo Scrum metodologiju, uz neki okvir FDD-a (Feature Driven Development). Znaci sve pocinje od nekog zeljenog Feature-a koji uglavnom definise Project Owner (jedna od uloga u timu). Project Development definise zeljeni feature, u nasem slucaju koristimo Jiru, ali se jednako dobro moze raditi i sa opensource alatima, tipa Redmine-a. Definisani zeljeni feature se u ovom trenutku nalazi u Backlogu.

Slijedeci korak je Estimates iliti procjene. U principu, ovom koraku obicno prethodi bar jedan pod-korak - analiza samih developera koji bi konkretno mogli biti zaduzeni za feature, ali kako ovaj pod-korak ne ukljucuje citav tim (sto je neka filozofija Agile Developmenta), onda ga i ne stavljam kao poseban.
Dakle, prilikom Estimates-a, Project Owner bira feature iz Backloga (po prioritetima koje je on utvrdio) i o tim featurima se raspravlja i na kraju se sam feature procjenjuje, odnosno, svaki feature dobija odredjen broj Scrum poena. Scrum poeni trebaju unaprijed biti definisani i opisuju slozenost implementacije odredjenog feature-a. Dakle, ne konkretno vrijeme koje potrebno da se feature implementira. Jer moze se desiti da implementacija zavisi od mnogo faktora na koje developer sam ne utice i slicno. Svaki Feature dobije po jedan tzv. Ticket. Moze se naravno desiti i da jedan feature dobije vise ticketa.

Dalje, u slijedecem koraku se pravi Sprint. Sprint je obicno definisan kao odredjeno vrijeme u kojem se treba zavrsiti odredjen broj Scrum poena. Trajanje Sprinta se ranije definise, obicno su to dvije sedmice. Broj Scrum poena je tesko unaprijed znati, recimo mi trenutno imamo sesti Sprint a jos nismo tacno utvrdili koliko se Scrum poena moze odraditi u jednom Sprintu. Naravno to zavisi i od velicine tima, preciznosti procjene i slicno. Ali bitno je naglasiti da se broj Scrum poena definise uglavnom na osnovu iskustva, odnosno da je potrebno par Sprintova da se to definise. Znaci, Scrum Master (jos jedna od uloga) prebacuje tickete iz Backloga u Ready for Work i na taj nacin kreira Sprint.

Sprint se realizira tako sto svaki developer povlaci njemu/njoj zanimljiv Ticket iz Ready for Work polja u Work in Progress polje. Onoga trenutka kada je posao gotov, isti taj developer povlaci ticket iz Work in Progress polja u Work Done polje. Tada neki drugi Developer povlaci taj isti ticket iz Work Done polja u Review in Progress polje i kada zavrsi Review code-a, povlaci taj ticket u Review Done polje. Onda na scenu stupa QA koji povlaci taj ticket u QA in Progress polje i kada zavrsi u QA Done polje. Na kraju kada su svi defecti popravljeni i kada je feature fully tested, povlaci se ticket iz QA Done u zeleno DONE polje. Na samom kraju pravi se Release i deploya se feature sa Stage-a na live sistem.

Naravno, jako bitan detalj su Dailies, odnosno dnevni kratki sastanci na kojima se ukratko kaze sta se postiglo od proslog dailya i sta se planira za taj dan. Na taj nacin izbjegava se situacija u kojoj dva developera rade na istom ticketu a usput su svi up to date ko sta gdje radi.

Sprint se zavrsava analizom, dakle sta je uradjeno i u kojem vremenu. Nakon svakog Sprinta odradi se jos i Retrospective, znaci sastanak na kojem se prica o iskustvima tokom samog sprinta, i to o dobrim iskustvima jednako kao i o losim. Ako se definise neko lose iskustvo, onda se ujedno definise nacin kako se to moze popraviti sto se pretvara u Action Point, znaci konkretan zadatak koji se treba implementirati do tokom slijedec Sprinta.

Od uloga u timu imamo slijedece:

  • Project Owner - Tito nas. Znaci lik koji ima zelje, cestitke i pozdrave koje mi treba da implementiramo. Project owner ne smije biti jedan od developera i ne smije biti Scrum master.
  • Scrum Master - zaduzen za moderaciju prilikom Estimates-a i Sprint planinga. Lijepo bi bilo da Scrum Master takodjer nije jedan od developera, u svakom slucaju ne smije biti Project Owner.
  • Project Lead - za svaku programersku oblast (u nasem slucaju Java, DB2, XHTML/CSS) ima po jedan project lead koji je zaduzen da nadgleda proces. Ovo je manje vise neformalna uloga, ali eto, mi je imamo.

To su neke tri definisane uloge, uz to imamo Developere, mene kao Admina i jednu tetu koja radi QA. Arminova firma ima jos i Tester-e koji se cesto koriste kod Agile Developmenta.

To je ukratko kako mi radimo, mozda pomogne.

Ja sam prije ove firme radio u jednoj drugoj firmi koja nije koristila Agile Development i mogu primjetiti ogromnu razliku. Prvo, nema problema sa kasnjenjem i probijanjem rokova. Naravno, zna se desiti da se procjena lose odradi, zna se desiti da se neko razboli i slicno, ali u poredjenju sa metodom bez Agile Developmenta, odstupanje od planiranog je znatno manje.
Druga prednost su Daily Meetings. Iako nekome zvuci previse da tim svaki dan sastanci. moje je iskustvo da je ovo neophodan korak u software developmentu. Taj kratki sastanak (u teoriji, svaki ucesnik ima 3 minute da kaze sta je radio od posljednje daily i sta ce raditi danas) je odlicna mogucnost da se a) najave moguca kasnjenja (i razlozi za to), b) potrazi pomoc ako se gdje zapelo, c) dobije kontinurani pregled situacije gdje se trenutno nalazimo.
Sve ovo zajedno je bar u mom slucaju rezultiralo masovnim reduciranje work-related stresa. Cak i ako se desi da nesto totalno pogresno procijenim, i project owneru a i svima ostalima je mnogo draze kada ih o tome informisem na vrijeme :).

I jos oko agilnih principa, teorija Agile Developmenta kao takvog je jako mala. Sve ostalo su ustvari potrebe tima, pa se tako principi predlazu i usvajaju u hodu. Tako je bar kod nas slucaj. Neko iz tima skonta da je u samom procesu potrebna neka izmjena ili potrebno nesto novo. Predlozi to na Dailyju, napravi se kratki sastanak o tome i prijedlog se usvoji ili ne usvoji, zavisno od odluke tima. Bitno je napomenuti da takve odluke donosi iskljucivo tim, a ne Scrum Master ili Project Owner.

Eto, to bi bilo ukratko, ako imas jos pitanja, samo pucaj.

P.S. zaboravih, uz sve ovo ide jos i Continuous Development sa Jenkinsom (koji se ubrzo biti prosiren i na Continuous Deployment) kao i FitNesse testovi umjesto standardnih unit testova.

Amare velika hvala.
Jasno, puno korisnih informacija.

O samim konceptima, podjeli uloga, Scrum-u sam već dosta pročitao. Međutim, iskustva iz prve ruke koja si iznio su mi dragocjena.

Vratimo se organizaciji tima.

Striktne uloge koje si naveo su od suštinske važnosti.
Tako npr. Product owner, Scrum master moderira ali ne utvrđuju estimates. Time se postiže objektivnost procjena.

P1) Koliki je vaš tim ? Prema ovome tim broji >5 članova.

P2) Ima li više timova unutar kompanije ili samo jedan ?

P3) Da li su timovi 100% posvećeni jednom projektu tokom Sprinta ?

P4) Kako rješavate zahtjeve za podrškom, ako ste i za to zaduženi ?

P5) Kako rješavate switchanje između projekata, ako vam je dodjeljeno više projekata:

  • Da li se realizira jedan projekat do kraja (npr. do određenog milestone-a)
  • Iili se prebacujete sa projekta na projekat ?

Switchanje je veliki problem i negativno utiče na produktivnost.

U kontekstu moje firme agilna organizacija je definitivno problematična.

  1. Veličina firme

Mi smo u ovom trenutku ultra-small size firma:

  • Ernad: upravljam firmom, office operacije / development core funkcija, uključen u arhitekturu svih proizvoda od sistemskih do ERP rješenja
  • Saša: development - aplikativne funkcije / podrška korisnicima
  • Jasko: sysadmin / podrška korisnicima
  • Željka: office poslovi

Posebno je problematično switchanje usljed ogromnog broja zahtejeva koje je potrebno obraditi.

U ovom materijalu sam naveo portfolio preduzeća i broj klijenata:

https://github.com/hernad/agile_dev_env/raw/master/fit_zavrsni_nnv.pdf

Firma je, tu ne treba biti nikakav ekspert, podkapacitirana i ne može dugoročno ovako funkcionisati.

  1. Veliki portfolio

Imamo portfolio za koji je potrebna firma od 10-tak ljudi.

Puno puta sam razmišljao o tome da se određene stvari reduciraju, da se uspostavi saradnja sa drugim firmama ali je problem što nikada nisam uspostavio saradnju sa firmama koje dijele iste bazne vrijednosti i koncepte.

Ako bi izbacili naše email zimbra rješenje, jedina alternativa na našem tržištu (meni poznata) je MS Exchange
Ako bi izbacili naše ERP rješenja, jedina alternativa je closed-source Windows proizovod.

Da pojednostavim, u našem okruženju su Windows-only firme.

Zato se naš portfolio proteže od routera do aplikativnog rješenja.

  1. Dislociranost ekipe

Ja sam u Sarajevu, ostatak je u Zenici.
Redovni dnevni sastanci nisu izvodljivi. Naravno, to nije neophodno, ali se živa face-to-face komunikaciju smatra suštinski bitnom za produktivnost tima.

Zbog dislociranosti, sve naše operacije se “dešavaju” na redmine ticketing sistemu. Od office-a do tehničkih operacija.

Ja sam pobornik pisane komunikacije. Međutim, takođe sam svjestan da se mnogi problemi, posebno zahtjevniji, ipak najbolje rješavaju face-to-face.

Da protekle godine nismo postigli značajne rezultate kao što jesmo, elhamdulillah, rekao bih - projekat “bring.out” jednostavno nema smisla.

Međutim, koliko god imali uspjeha svjestan sam da bez povećanja kadrovskih kapaciteta ne možemo opstati.

Agilni koncept me je posebno zainteresovao u kontekstu našeg permanentog problema kvalitetnog kadrovskog pojačanja.

Iako se sam koncept ne bavi tim problemom, upošljavanje onih koji su “kompatibilni” sa ovim konceptom jeste od ključne važnosti za formiranje dobrog agilnog tima.

Odgovorim detaljno veceras, jos sam na poslu.

Idemo redom :slight_smile:

Ono sto je ovdje najbitnije je da Product owner ili glavni sef ne moze reci: “treba mi ta funkcionalnost do sutra u 1”, a realno treba 5 dana da se implementira. To je po mom misljenju jedna od najbitnijih prednosti ASD-a, management moze postaviti prioritete (za to su i zaduzeni) ali je tim taj koji odredjuje dinamiku implementacije. Iz tog razloga je apsolutno kljucno da niko iz managementa firme nije Scrum master jer je u tom slucaju ocit sukob interesa.

Kod mene je malo specificna situacija. Postoji vise firmi koje pripadaju istoj krovnoj firmi. U Minhenu u istoj zgradi na istom spratu su dvije firme koje imaju odvojene development timove ali odredjeni broj uposlenika radi za obje firme. Tako da recimo CEO je jedan, racunovodsvto, pravni odjel, HR i redakcija su takodjer za obje firme. Kao i SEO lik. Svaka firma ima svoj development team, svoj QA team i svog product ownera. Ja kao admin sam takodjer zaduzen za obje firme.
U tom kontekstu timovi nisu preveliki, u jednoj firmi je to 6 + ja i u drugoj 9 + ja.

Kao sto rekoh gore, striktno gledano jedna firma ima jedan dev. team. Mada oba tima rade usko jedan sa drugim i znalo se ranije desavati da se ljudi prebacuju iz tima u tim. Ja sam tu kratko vrijeme i za ova dva i po mjeseca se tako nesto jos nije dogodilo.

U mom slucaju, ni jedna firma nije klijent-orijentisana. Znaci, nemamo klijente, portfolio i bruku projekata. I jedna i druga firma imaju svoj vlastiti produkt, web-portal. I u obje firme postoje po dva projekta, jedan je rad na novoj verziji portala a drugi odrzavanje i unaprijedjivanje postojeceg portala. U tom smislu se konstatno prebacuje sa ticketa za stari portal i ticketa za novi portal. Rekao bih da je odnos 30-70 u korist novog portala (koji treba da ide live nekad krajem maja). Kako to izgleda u klijent-orijentisanoj firmi, ne bih znao. Pretpostavljam da je tesko biti posvecen samo jednom projektu jer deadline-i su tu za sve projekte.

Nemamo taj tip posla. Radi se uglavnom na razvijanju nove verzije portala, ukoliko se pojavi potreba za unaprijedjenjem ili popravkom starog portala, product owner pravi ticket u backlogu i dodijeljuje mu odredjeni prioritet. Ticketi se obradjuju na osnovu prioriteta, bez obzira kojem projektu pripadaju

Ne ceka se neki milestone, jednostavno se iz backloga uzima ono sto je u vrhu liste prioriteta. Tu je jos jedna prednost ASD-a, product owner je odgovoran za postavljanje prioriteta. U tom smislu je dev. team potpuno oslobodjen eventualne krivice ako nesto nije na vrijeme pusteno u development. Gledaj, ako se ticketi pametno organizuju, switchanje nema nikakvog efekta na produktivnost. Jedan ticket je jedna jedinica rada (ako se to tako moze definisati) koju developer treba da odradi. Svejedno je sada kojem projektu taj ticket pripada.
Recimo, ako se mora isprogramirati neka specificna funkcionalnost na starom portalu, onda se za taj feature pravi jedan ili vise ticketa. Onog trenutka kada su ti ticketi zavrseni, developer moze preuzeti nove, bilo to za stari portal ili za novi, svejedno. Opet, ovo je specifcno za moj slucaj, moguce da u project oriented firmama prebacivanje s projekta na projekt ima drugaciji efekat. Tu bi ti sa iskustvima vise mogao pomoci adioe3 jer on radi u 100% project oriented firmi.

Da li se isplati raditi ASD sa dva developera, stvarno ne bih znao reci. Ono sto sam ja primjetio da se u timu od 7 ljudi itekako isplati raditi tom metodom. U svakom slucaju, odredjeni aspekti ASD-a se mogu primjeniti na tim veci od jednog covjeka :). Posebno ako se planira neka ekspanzija u HR-u.

Pogledaj openERP. Odlican je projekat, baziran na pythonu. Potpuno opensource.
Mislim da u ovom konkretnom slucaju ASD ne bi nesto pretjerano doprinio efikasnosti. Vama jednostavno treba vise developera.

[quote=ernad_husremovic]
3) Dislociranost ekipe

Ja sam u Sarajevu, ostatak je u Zenici.
Redovni dnevni sastanci nisu izvodljivi. Naravno, to nije neophodno, ali se živa face-to-face komunikaciju smatra suštinski bitnom za produktivnost tima.

Zbog dislociranosti, sve naše operacije se “dešavaju” na redmine ticketing sistemu. Od office-a do tehničkih operacija.

Ja sam pobornik pisane komunikacije. Međutim, takođe sam svjestan da se mnogi problemi, posebno zahtjevniji, ipak najbolje rješavaju face-to-face.

Da protekle godine nismo postigli značajne rezultate kao što jesmo, elhamdulillah, rekao bih - projekat “bring.out” jednostavno nema smisla.

Međutim, koliko god imali uspjeha svjestan sam da bez povećanja kadrovskih kapaciteta ne možemo opstati.

Agilni koncept me je posebno zainteresovao u kontekstu našeg permanentog problema kvalitetnog kadrovskog pojačanja.

Iako se sam koncept ne bavi tim problemom, upošljavanje onih koji su “kompatibilni” sa ovim konceptom jeste od ključne važnosti za formiranje dobrog agilnog tima.[/quote]

Dislociranost tima nama ne predstavlja nikakav problem. Jedan clan tima je 80% vremena u Berlinu, a svaki dan je “prisutna” na Daily sastancima, kao i na Sprint analizi, procjenama, planiranju Sprinta i Retrospektivi. Skype, Webcam i VNC su cudo :slight_smile:
Opet, konkretno u vasem slucaju mislim da ASD ne bih rijesio kadrovski problem jer cini mi se da vi niste neefikasni nego vam, kao sto gore rekoh, nedostaje radna snaga.

Eto, pa ako ima jos nesto, pitaj.

Sto se tice support zahtjeva SCRUM nije bas prilagodjen takvom radu te ljudi pokusavaju nekim workaroundovima da to uguraju. Fazon je sto support zahtjeve ne mozes planirati (a planiranje u iteracijama je jedno od glavnih obiljezja scruma).
Za support mozda da pogledas kanban …
http://www.kanbanblog.com/explained/index.html

Opet, konkretno u vasem slucaju mislim da ASD ne bih rijesio kadrovski problem jer cini mi se da vi niste neefikasni nego vam, kao sto gore rekoh, nedostaje radna snaga.

ASD naravno ne može riješiti kadrovski problem. ASD međutim postavlja određene predispozicije budućeg člana agilnog tima.

Zato kažem da sam izučavanje ASD-a uzeo kao nešto što mi može pomoći kod upošljavanja novih radnika.

Primjera radi, neadekvatno predhodno obrazovanje (u slučaju moje firme poseban problem su Windows-only obrazovani kadrovi) faktički onemogućava integraciju novog radnika u firmu.

vi niste neefikasni nego vam

Generalno, naš output u odnosu na kapacitete je dobar. Ali da smo efikasni … hmm.

Kako bi to mehaničari i građevinci rekli, mi smo prije svega prenapregnuti :). Činjenica je da u tom stanju pravimo puno grešaka.

Kako je gore rečeno, stanje prenapregnutosti (work overload) ubitačno utiče na efikasnost, čime se ASD i bavi.

U stanju prenapregnutosti gotovo je nemoguće praviti retrospektive i unapređivati radne procese.

Naravno, upošljavanje novih radnika je jedini lijek za ovakvu situaciju.

Međutim, istina je i da upošljavanje novih neadekvatnih radnika redovno samo uvećava ove probleme.

GDJE i KAKO tražiti nove radnike nije pitanje ASD-a. Ali usko korelira, ako želiš praviti agilnu organizaciju.

Utvrdio sam da mi sa svojim postojećim praksama u mnogim situacijama (barem u fragmentima) djelujemo u skladu sa agilnim principima.

Međutim “big picture” nas kao organizacije je daleko od ASD kompatibilne organizacije.

Kako je @testni_hamo2 jednom ranijom prilikom rekao, mi (moja firma) nismo atraktivni poslodavci, tako da ne možemo kao ulazne kriterije zapošljavanja uzeti “high quality” radnike.

S druge strane, ne možemo sebi ni priuštiti radnike koji nisu sposobni povećati naše razvojne kapacitete.

Da … ovo jeste svojevrsna “beskonačna petlja”, i ASD je neće razriješiti. Ali svakako može pomoći da se nađe neki izlaz iz te beskonačne petlje.

Za support mozda da pogledas kanban … http://www.kanbanblog.com/explained/index.html

Da, kanban ima određene prakse pogodne za našu vrstu poslova.

Čak sam prije godinu dana u svoju kancelariju okačio jednan “white board” i skicirao kanban trake :slight_smile:

Želim nešto dodati. Našu kadrovsku postavu i zaduženja sam naveo da bih pokazao da postoji ogroman broj dijeljenih uloga:

kolege Saša i jasko po dva, ja tri identiteta.

Podjela identiteta u maloj firmi (čak i kada bi se duplirali kadrovski i kada bi to kadrovsko pojačanje bilo uspješno) je neminovnost.

Agilna organizacija, podizanje kvaliteta, unapređenje procesa, minimiziranje “work ovrerload”-a su posebni izazovi u takvoj organizaciji.

Tako recimo razmišljam da kompletno djelovanje firme (miks svih operacija tehničkih i netehničkih) tretiram kao jedan veliki projekat.

Naš kanban board može onda imati, pored svih tehničkih kolona i kolonu kao što je: “Dospjelo za naplatu”, “Naplaćeno”.