Šta razvijaju i nude bosanske IT firme za bosansko tržište?

[quote=ernad_husremovic]Ono što me najviše obeshrabruje u našoj avanturi “otvorene” firme su dvije stvari:

  1. nespremnost drugih, posebno mladih kolega da se upuste u slične “avanture”

  2. nepostojanje interesa za dijalog između IT firmi na ovom konceptu
    [/quote]

Avantura ti je poprilicno smjela. Principi na kojima firmu guras nisu racionalni, tj. nemas nikakvu prednost nad konkurencijom radi otvorenog koncepta.
Lijepo je misliti da je know - how koji stices toliko vrijedan ali bilo koji tvoj veci konkurent (koji ima pare) moze komotno steci knowhow placajuci ga parama.
Treba ti open source ERP - uzmes http://www.compiere.com/ platis 2 java programera jedno 6 mjeseci i jednog covjeka koji je pravio closed source ERP kod nas i eto ti.
S druge strane linuxom se bave i drugi (glede samog desktop okruzenja) te taj knowhow takodje mozes kupiti.
Dakle firma koja nema nista moze doci do tog knowhowa za cca 20 000 KM … i 5-6 mjeseci ako hoce to da uradi kako treba … te da bi se takmicilo s tobom puno je
vaznije iskustvo u samom domen specificnom znanju i marketingru nego u razlici open source / closed source.

Jedina stvar koja bi te mogla izvuci je da ima u tom tvom konceptu neka sakrivena revolucionarna prednost koju niko ne vidi - ali to je sansa priblizno jednaka onoj na lutriji.

Avantura ti je poprilicno smjela. Principi na kojima firmu guras nisu racionalni, tj. nemas nikakvu prednost nad konkurencijom radi otvorenog koncepta.

U pravu si, na sadašnjem stanju bosanskog tržišta nemamo nikakvu prednost.

Jedino što ovi principi kao posljedicu imaju to da se u firmi razvija drugačija kultura rada. Dijeljenje informacija, komunikacija su temeljni mehanizmi funkcionisanja.

Takvu kulturu nije lahko postići. To mora biti proces, a ne rezultat odluke.

Lijepo je misliti da je know - how koji stices toliko vrijedan ali bilo koji tvoj veci konkurent (koji ima pare) moze komotno steci knowhow placajuci ga parama.

Know-how koji moja firma ima nije posebno vrijedan. Nemam tu iluziju.

Treba ti open source ERP - uzmes http://www.compiere.com/ platis 2 java programera jedno 6 mjeseci i jednog covjeka koji je pravio closed source ERP kod nas i eto ti.

E tu već griješiš. Ovakve ideje sam i razmatrao i započinjao, i dijelom primjenjujem.

S druge strane linuxom se bave i drugi (glede samog desktop okruzenja) te taj knowhow takodje mozes kupiti.

Linux desktop je platforma za na kojoj mi postavljamo rješenja. Linux desktop sam za sebe nije ništa.

Ali je iskustvo u njegovom deploymentu i održavanju nešto na čemu mi ovim potezima intenzivno radimo, dok naša konkurencija jednostavno ne radi.

Dakle firma koja nema nista moze doci do tog knowhowa za cca 20 000 KM … i 5-6 mjeseci ako hoce to da uradi kako treba …

Sticanje know-how je uvijek proces. Ako pogledamo akvizicije u kojima se veće firme kupuju manje, ili se jednostavno angažuju stručnjaci za određenu oblast postoji proces integracije. Taj proces je zahtjevan i traži vrijeme.

Naravno, ako angažuješ prave ljude taj proces izvjesno vodi ka povećanju know-how-a. Ali ga ne treba ignorisati.

Know-how se ne može jednostavno kupovati. Možeš akvizirati firmu koja ima dobar software kupiti intelektualna prava, ali je integracija know-how-a te firme uvijek proces. Tek kada se taj proces završi možeš reći da posjeduješ novi kapacitet, novi know-how.

vaznije iskustvo u samom domen specificnom znanju i marketingru nego u razlici open source / closed source.

Ovom konstatacijom si došao do osnovnog polazišta mog poslovnog rezona.

Mi imamo 18 godina iskustva u radu sa poslovnim software-om na bosanskom tržištu. To je naš najveći know-how.

Linux, PostgreSQL, otvoreni software, otvoreni koncept su medijatori koji nam obezbjeđuju da taj know-how prodajemo.

Jedina stvar koja bi te mogla izvuci je da ima u tom tvom konceptu neka sakrivena revolucionarna prednost koju niko ne vidi - ali to je sansa priblizno jednaka onoj na lutriji.

Mi nemamo nikakvu skrivenu niti revolucionarnu prednost. Mi kao mi nemamo ni kapacitet da tu neku revolucionarnu prednost iznjedrimo.

Međutim otvoreni model razvoja i nuđenja sofware-a može napraviti značajne razlike.

Sada kada smo mi na tržištu jedini sa tim konceptom prednosti nema. Nema transfera znanja, naša konkurencija čak može čitanjem naših članaka i foruma krasti naše ideje. Ne postoje realni mehanizmi da to spriječimo čak iako neko to radi odgovarajućih licencnih prava …

Mi smo toga svjesni, ali nemamo strah da na taj način puno gubimo, a da druga strana dobija …

Naša strategija zasniva se na sljedećoj procjeni:

U slučaju da se na tržištu pojavi još firmi sa sličnom filozofijom (posebno) u domenu razvoja odnos snaga će se znatno promijeniti, a time i naša tržišna uloga i generalno uloga OSS-a i modela otvorenog razvoja.

Transfer znanja koji otvorene firme i otvoreni software mogu obezbjediti samo po sebe jeste revolucionaran koncept.

Ko to razumije, prihvati i primjenjuue adekvatno može iz toga izvući veliku poslovnu korist.

[quote=ernad_husremovic]
U slučaju da se na tržištu pojavi još firmi sa sličnom filozofijom (posebno) u domenu razvoja odnos snaga će se znatno promijeniti, a time i naša tržišna uloga i generalno uloga OSS-a i modela otvorenog razvoja.
Transfer znanja koji otvorene firme i otvoreni software mogu obezbjediti samo po sebe jeste revolucionaran koncept.
Ko to razumije, prihvati i primjenjuue adekvatno može iz toga izvući veliku poslovnu korist.[/quote]

Ovo je mozda tvoje uvjerenje ali ne postoje empirijski dokazi da bi ovo rezultiralo “velikom poslovnom koristi”.
Razmjena iskustva firmi se desava uveliko i sad i ne mora biti “otvoreni koncept” firme da bi se to desavalo. Jednostavno firme ako nadju interes razmijenice iskustva u bilo kojem domenu. Drzati sve otvoreno samo otezava jer konkurencija moze znati sta radis u svakom trenutku - sto ti nekad moze biti vrlo losa stvar.

Npr. Oracle je poznat da pomaze svoje partnere cak i u BiH kroz poticaj da razmjenjuju iskustva rada na njihovim platformama a i direktno trazenjem posla firmama koje imaju neko rjesenje interesantno na oracleovim tehnologijama. Dakle oracle plati eksperta iz jedne firme da dodje u drugu firmu i prenese im svoje iskustvo (i to nije samo “generalno” iskustvo - nego konkretno - kako primjeniti te i te oracleove tehnologije na njihov konkretan problem).

Mislim - da se pogresno ne shvati - open source je jedna stvar, a ovako otvorena firma je potpuno druga stvar. Gdje se open source model razvoja dokazao u odredjenim slucajevima, ovaj koncept koji guras nije nigdje da ja znam.
Imas li primjer firmi igdje u svijetu koje su imale koristi od takvog nacina rada ?

[quote=testni_hamo2]Lijepo je misliti da je know - how koji stices toliko vrijedan ali bilo koji tvoj veci konkurent (koji ima pare) moze komotno steci knowhow placajuci ga parama.
(…)
Dakle firma koja nema nista moze doci do tog knowhowa za cca 20 000 KM … i 5-6 mjeseci ako hoce to da uradi kako treba … te da bi se takmicilo s tobom puno je
vaznije iskustvo u samom domen specificnom znanju i marketingru nego u razlici open source / closed source. [/quote]
Ne bih se složio s ovim. Iz ovoga ispade da ne treba ulagati u informatičko znanje nego samo u marketing i poznavanje biznisa. Dakle ljudi su potrošna roba i na tržištu kupuješ najjeftinije. Onda se čudimo kako poslodavci tretiraju uposlenike.

Vjerujem da mnogi naši poslodavci tako razmišljaju, ali razlog zašto tako razmišljaju je mnogo primitivniji: kod nas se generalno ne ulaže ni u šta pa ni u znanje. Zašto je to tako, to je tema za puno širu diskusiju.

Mislim - da se pogresno ne shvati - open source je jedna stvar, a ovako otvorena firma je potpuno druga stvar. Gdje se open source model razvoja dokazao u odredjenim slucajevima, ovaj koncept koji guras nije nigdje.

Očigledno da u dosadašnjem pisanju nisam dobro razgraničio ono što mi prakticiramo kao firma (i što je naša interna stvar, bez obzira da li smo otvoreni ili zatvoreni) i ono što sam htio ovom tezom reći:

Ko to razumije, prihvati i primjenjuje adekvatno može iz toga izvući veliku poslovnu korist.

Ovdje prije svega mislim na komunikaciju putem zajedničkog učešća u IT projektu/projektima od zajedničkog interesa.

Firme saradnici mogu svojom internom organizacjiom biti kakve god to žele.

Otvorenost i odgovarajuća pravila komunikacije se odnose samo dio djelovanja unutar zajedničkih projekata.

Na taj odnosu značajno utiču odabrane licence (GPL nalaže jedna pravila igre, CPL druga, MIT, Apache licence treća itd), community, problemski domen kojim se software bavi.

Tako u domenu poslovnih aplikacija imamo ogroman broj projekata koji se bave developerskim alatima, framework rješenjima (npr. Ruby on rails) sa liberalnim licencama, dok je na aplikativnom nivou stvar bitno drugačija.

Tu se uglavnom forsira “Open core” model.

Tako recimo kod ERP vendora jedini veći projekat koji ne slijedi ovaj model je Adempiere. Svi drugi open source ERP vendori naposlijetku slijede neki od open core modela:

  • OpenERP (POS modul je zatvoren, sistem migracije između major verzija takođe)
  • xTuple (multi-warehouse funkcije i manufacturing opcije su zatvorene)
  • OpenBravo (najmanje sam ga proučavao, ali sličan koncept kao ranije pobrojani)

Ova rješenja su u velikom broju slučajeva prihvatljiva za korisnike koji pripadaju velikim tržištima (US, Germany, Francuska, Belgija itd opet ovisno o tome koliko su se tvorci posvetili određenim tržištima) dok se puno manje ili nikako ne mogu primjeniti na manjim tržištima kakvo je naše.

Razlog je što ima puno stvari koje jednostavno nisu prilagođene potrebama korisnika na lokalnom tržištu.

Glavni developeri na projektu nisu zainteresovani za ta mala tržišta, lokalni vendori nemaju resurse da urade samostalno prilagodbe.

To je razlog zbog koga mislim da se nivo otvorenosti OSS projekta kakav je ERP na malom tržištu treba pomjeriti nagore.

To je jedini način da se stekne kritična masa da se naprave dobra rješenja.

E sada, da li je to isto ili slično zatvorenom projektu sa stanovišta razmjene informacija ?

Mislim da nije. Ako imaš dobro etabliran opensource projekat razmjena informacija između zainteresovanih strana je puno bolja u odnosu na bilo koji uporediv zatvoreni projekat.

Primjer Oracle-a i tih modela razmjene znanja su suštinski nešto sasvim drugo.

Ako ništa drugo, minimalni obim projekta (pare koje su u igri) je puno veći. A to je vrlo bitno na malom tržištu, na kome su većina projekata mali projekti sa stanovišta takvih vendora.

Moj motiv da idem u ovom smjeru je činjenica da postojeće aplikacije nisu dobre. Da se postojeća rješenja mjere na više loša i manje loša.

U ranijem periodu sam imao više puta kontakte u kojima su nam manje loši vendori nudili da počnemo prodavati njihova rjšeenja, a da zauzvrat prekinemo razvoj naših rješenja (više loših rješenja).

Ostao sam pri tome da nastavim sa nuđenjem i razvojem naših “više loših rješenja” da bih sačuvali sopstveni razvoj.

Da bih ostavio mogućnost da dođemo do rješenja koja će u perspektivi postati dobra.

Većina lokalnih provajdera je napravila racionalan, poslovno opravdan potez - prihvatili su ponude ovih vendora.

Ostalo je to da na tržištu ERP-a sa stanovišta lokalnog razvoja imamo skoro pa ništa.

Od tog još manje od skoro pa ništa od non-Windows rješenja. Tako to mora biti ? To je najbolje što se na ovom tržištu može ponuditi ?

Imas li primjer firmi igdje u svijetu koje su imale koristi od takvog nacina rada ?

Kako sam već rekao, nisam dovoljno dobro razgraničio ono što mi kao firma prakticiramo i ono što je moja namjera da promoviram:

“Pozitivan poslovni uticaj razvoja na projektima otvorenog koda na malom tržištu kakvo je bosansko.”

A što se tiče moje firme, ona ima poslovne tajne. Ali je istina da mnogo toga što drugima ni u snu ne bi palo na pamet iznijeti otvoreno mi kažemo.

Taj, nazovimo ga svojevrsni poslovni egzibicionizam je najčešće sa namjerom da prenesem poruku:

“Dajte ba ljudi pustite se tajni, hajde da na ovom malenom tržištu napravimo nešto što bi ljudima bilo dobro uz razumnu cijenu.”

Sami, vođeni postojećim ustaljenim modelima to po svemu sudeći nije moguće postići.

Rezultat je taj da su se svi kapitalni IT projekti u posljednjih 20 godina desili isključivo kupovinom ino znanja.

Pri tome, kupili smo projekte koji su više ili manje loši.

Evo jedan: Fiskalizacija - loš da gori ne može biti.

Izvini što skačem iz mikro u makro situacije … ali ja ovo sve vidim kao dijelove jedne te iste priče.

Nadam se da se bez obzira na šetanja 'vamo-tamo globalno-lokalno ipak uglavnom krećem unutar naslova teme.

Otvoreni projekti o kojima pričam u Bosni ne postoje. Ono što mi radimo su pokušaji na tu temu. Do sada neuspješni, ali ipak pokušaji.

Računam da i ti pokušaji mogu biti od koristi jer se ipak krećemo po nepoznatom terenu.

[quote=vedran][quote=testni_hamo2]Lijepo je misliti da je know - how koji stices toliko vrijedan ali bilo koji tvoj veci konkurent (koji ima pare) moze komotno steci knowhow placajuci ga parama.
(…)
Dakle firma koja nema nista moze doci do tog knowhowa za cca 20 000 KM … i 5-6 mjeseci ako hoce to da uradi kako treba … te da bi se takmicilo s tobom puno je vaznije iskustvo u samom domen specificnom znanju i marketingru nego u razlici open source / closed source. [/quote]
Ne bih se složio s ovim. Iz ovoga ispade da ne treba ulagati u informatičko znanje nego samo u marketing i poznavanje biznisa. Dakle ljudi su potrošna roba i na tržištu kupuješ najjeftinije. Onda se čudimo kako poslodavci tretiraju uposlenike.

Vjerujem da mnogi naši poslodavci tako razmišljaju, ali razlog zašto tako razmišljaju je mnogo primitivniji: kod nas se generalno ne ulaže ni u šta pa ni u znanje. Zašto je to tako, to je tema za puno širu diskusiju.[/quote]

Verdane mislim da je Senad prije svega tom tezom želio ukazati da “open source” na način kako ja forsiram nije pozitivan poslovni diferencijator.

Istina, i ja mislim da je dosta podcijenio napore kojima se može doći do cilja.

Tako je recimo napomenuo da je “samo potrebno kupiti par lokalnih ERP developera” (parafraziram) imati novca i prestići me u “širokim skokovima”.

Ti lokalni ERP developeri moraju znati pored poznavanja problemske domene (ERP) i principe razvoja “open source software”-a !

Mišljenja sam da ako oni nastave djelovati na način kako su to djelovali u svojim firmama vrlo lahko može završiti kao totalni debakl.

Sam proces uključivanja u OSS projekte traži puno znanja i vještine. Ako to ne znaš, onda ćeš od tog OSS projekta koji uzimaš za polaznu tačko dobiti samo šumu više ili manje nepreglednog koda.

Ti lokalni ERP developeri moraju znati pored poznavanja problemske domene (ERP) i principe razvoja “open source software”-a !

I ovo je know-how koji firma i razvojni tim moraju posjedovati. Nazovimo ga “meta know-how”.

testni_hamo2 je napisao

Drzati sve otvoreno samo otezava jer konkurencija moze znati sta radis u svakom trenutku - sto ti nekad moze biti vrlo losa stvar

Da. Ali se ovaj problem nerjetko precjenjuje.

To je na kraju krajeva i danas glavni argument protiv OSS-a općenito: ako je kod otvoren svako može vidjeti bugove.

Argument je validan, ali je validan i protuargument: svako takođe može i otkloniti bugove - unaprijediti software.

Kako god, kritični dijelovi se uvijek mogu locirati i na odgovorajući način zaštititi ili zatvoriti.

[quote=vedran][quote=testni_hamo2]Lijepo je misliti da je know - how koji stices toliko vrijedan ali bilo koji tvoj veci konkurent (koji ima pare) moze komotno steci knowhow placajuci ga parama.
(…)
Dakle firma koja nema nista moze doci do tog knowhowa za cca 20 000 KM … i 5-6 mjeseci ako hoce to da uradi kako treba … te da bi se takmicilo s tobom puno je
vaznije iskustvo u samom domen specificnom znanju i marketingru nego u razlici open source / closed source. [/quote]
Ne bih se složio s ovim. Iz ovoga ispade da ne treba ulagati u informatičko znanje nego samo u marketing i poznavanje biznisa. Dakle ljudi su potrošna roba i na tržištu kupuješ najjeftinije. Onda se čudimo kako poslodavci tretiraju uposlenike.

Vjerujem da mnogi naši poslodavci tako razmišljaju, ali razlog zašto tako razmišljaju je mnogo primitivniji: kod nas se generalno ne ulaže ni u šta pa ni u znanje. Zašto je to tako, to je tema za puno širu diskusiju.[/quote]

Ovo sam mislio konkretno na nisu u kojoj radi Ernadova firma … ne generalno.
ERP sistemi je “konzervativniji” dio informatickog trzista te tu se ne bira na osnovu tehnoloske superiornosti nego najcesce na osnovu preporuke knjigovodje (sto je u sustini vrsta direktnog marketinga).

@ernad
ok sad mi je malo jasnije …
a jesi li pokusao da se povezes sa firmama iz okruzenja koje pokusavaju da naprave istu stvar ?
http://www.rest-art.hr/ERP/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=6&Itemid=23

@testni_hamo2

a jesi li pokusao da se povezes sa firmama iz okruzenja koje pokusavaju da naprave istu stvar ?

Nisam pravio nikakve konkretne kontakte, ali jesam kod svakog učešća u OSS ERP projekatima gledao da li postoji neko ko je aktivan iz regije i pri tome dijeli filozofiju otvorenosti.

Da ponovo ne bi otišli u pogrešnom smjeru, mislim na otvorenost djelovanja unutar OSS projekata.

Nisam naišao na takve. Onoliko koliko sam uočio generalno OSS kultura nije primila korjene unutar IT zajednica na području balkana.

Izuzetke iz tih primjera sam jedino uočio unutar Makedonije i Slovendije. Indikativno je da su te dvije zemlje jedine koje su napravile značajne sistemske napore na popularizaciji F/OSS-a. Sistemski poticaji su veoma bitni za formiranje OSS projekata i OSS developera.

Pogledao sam malo ovaj link:

http://www.rest-art.hr/ERP/index.php?op … &Itemid=23

Kolege iz Hrvatske imaju ERP software razvijen u javi (standardni SWING rich klijent), sa FirebirdSQL backend-om.

Licenca je permissive Apache, što je svakako pozitivno.

Negativno je:

  • Posljednji source snapshot je iz 2007, gledajući datum source fajlova.
  • Ako je projekat aktivan, onda je ovaj snapshot out-of-date, što znači da kolege suštinski nemaju otvoreni razvoj svog ERP projekta
  • Osim source code-a, nema nikakvih informacija o samom projektu u razvojnom dijelu

Naš pristup je suštinski drugačiji:

Mi smo demonstriramo istinsku volju za otvoreni razvoj, dok se kolege na tom planu nisu izjasnile.

Otvoreni razvoj i dostupnost izvornog koda (čak i ako je on up-to-date) su dva para cipela.

“Naš software je open source” se često upotrebljava kao marketinško sredstvo. Biti otvoren je “cool”. O tome su čuli i krajnji kupci, pa se mnoge firme kvartaju u OSS voz, a da njemu oprave i ne pripadaju.

Na malim tržištima, na kojima OSS suštinski još nije došao u segmentu razvoja sofware-a, strah od toga da te komšija pokrade je puno veći od onoga što su moguće beneficije otvorenog razvoja sofware-a.

Pretpostavljam da ovom regionu ne ide u prilog generalni odnos prema stvarima po pitanju dijeljenja, komunikacije i kolaboracije.

Na žalost mi smo sinonim za one koji se ne znaju dogovarati i surađivati http://en.wikipedia.org/wiki/Balkanization.