Mislim - da se pogresno ne shvati - open source je jedna stvar, a ovako otvorena firma je potpuno druga stvar. Gdje se open source model razvoja dokazao u odredjenim slucajevima, ovaj koncept koji guras nije nigdje.
Očigledno da u dosadašnjem pisanju nisam dobro razgraničio ono što mi prakticiramo kao firma (i što je naša interna stvar, bez obzira da li smo otvoreni ili zatvoreni) i ono što sam htio ovom tezom reći:
Ko to razumije, prihvati i primjenjuje adekvatno može iz toga izvući veliku poslovnu korist.
Ovdje prije svega mislim na komunikaciju putem zajedničkog učešća u IT projektu/projektima od zajedničkog interesa.
Firme saradnici mogu svojom internom organizacjiom biti kakve god to žele.
Otvorenost i odgovarajuća pravila komunikacije se odnose samo dio djelovanja unutar zajedničkih projekata.
Na taj odnosu značajno utiču odabrane licence (GPL nalaže jedna pravila igre, CPL druga, MIT, Apache licence treća itd), community, problemski domen kojim se software bavi.
Tako u domenu poslovnih aplikacija imamo ogroman broj projekata koji se bave developerskim alatima, framework rješenjima (npr. Ruby on rails) sa liberalnim licencama, dok je na aplikativnom nivou stvar bitno drugačija.
Tu se uglavnom forsira “Open core” model.
Tako recimo kod ERP vendora jedini veći projekat koji ne slijedi ovaj model je Adempiere. Svi drugi open source ERP vendori naposlijetku slijede neki od open core modela:
- OpenERP (POS modul je zatvoren, sistem migracije između major verzija takođe)
- xTuple (multi-warehouse funkcije i manufacturing opcije su zatvorene)
- OpenBravo (najmanje sam ga proučavao, ali sličan koncept kao ranije pobrojani)
Ova rješenja su u velikom broju slučajeva prihvatljiva za korisnike koji pripadaju velikim tržištima (US, Germany, Francuska, Belgija itd opet ovisno o tome koliko su se tvorci posvetili određenim tržištima) dok se puno manje ili nikako ne mogu primjeniti na manjim tržištima kakvo je naše.
Razlog je što ima puno stvari koje jednostavno nisu prilagođene potrebama korisnika na lokalnom tržištu.
Glavni developeri na projektu nisu zainteresovani za ta mala tržišta, lokalni vendori nemaju resurse da urade samostalno prilagodbe.
To je razlog zbog koga mislim da se nivo otvorenosti OSS projekta kakav je ERP na malom tržištu treba pomjeriti nagore.
To je jedini način da se stekne kritična masa da se naprave dobra rješenja.
E sada, da li je to isto ili slično zatvorenom projektu sa stanovišta razmjene informacija ?
Mislim da nije. Ako imaš dobro etabliran opensource projekat razmjena informacija između zainteresovanih strana je puno bolja u odnosu na bilo koji uporediv zatvoreni projekat.
Primjer Oracle-a i tih modela razmjene znanja su suštinski nešto sasvim drugo.
Ako ništa drugo, minimalni obim projekta (pare koje su u igri) je puno veći. A to je vrlo bitno na malom tržištu, na kome su većina projekata mali projekti sa stanovišta takvih vendora.
Moj motiv da idem u ovom smjeru je činjenica da postojeće aplikacije nisu dobre. Da se postojeća rješenja mjere na više loša i manje loša.
U ranijem periodu sam imao više puta kontakte u kojima su nam manje loši vendori nudili da počnemo prodavati njihova rjšeenja, a da zauzvrat prekinemo razvoj naših rješenja (više loših rješenja).
Ostao sam pri tome da nastavim sa nuđenjem i razvojem naših “više loših rješenja” da bih sačuvali sopstveni razvoj.
Da bih ostavio mogućnost da dođemo do rješenja koja će u perspektivi postati dobra.
Većina lokalnih provajdera je napravila racionalan, poslovno opravdan potez - prihvatili su ponude ovih vendora.
Ostalo je to da na tržištu ERP-a sa stanovišta lokalnog razvoja imamo skoro pa ništa.
Od tog još manje od skoro pa ništa od non-Windows rješenja. Tako to mora biti ? To je najbolje što se na ovom tržištu može ponuditi ?
Imas li primjer firmi igdje u svijetu koje su imale koristi od takvog nacina rada ?
Kako sam već rekao, nisam dovoljno dobro razgraničio ono što mi kao firma prakticiramo i ono što je moja namjera da promoviram:
“Pozitivan poslovni uticaj razvoja na projektima otvorenog koda na malom tržištu kakvo je bosansko.”
A što se tiče moje firme, ona ima poslovne tajne. Ali je istina da mnogo toga što drugima ni u snu ne bi palo na pamet iznijeti otvoreno mi kažemo.
Taj, nazovimo ga svojevrsni poslovni egzibicionizam je najčešće sa namjerom da prenesem poruku:
“Dajte ba ljudi pustite se tajni, hajde da na ovom malenom tržištu napravimo nešto što bi ljudima bilo dobro uz razumnu cijenu.”
Sami, vođeni postojećim ustaljenim modelima to po svemu sudeći nije moguće postići.
Rezultat je taj da su se svi kapitalni IT projekti u posljednjih 20 godina desili isključivo kupovinom ino znanja.
Pri tome, kupili smo projekte koji su više ili manje loši.
Evo jedan: Fiskalizacija - loš da gori ne može biti.
Izvini što skačem iz mikro u makro situacije … ali ja ovo sve vidim kao dijelove jedne te iste priče.
Nadam se da se bez obzira na šetanja 'vamo-tamo globalno-lokalno ipak uglavnom krećem unutar naslova teme.
Otvoreni projekti o kojima pričam u Bosni ne postoje. Ono što mi radimo su pokušaji na tu temu. Do sada neuspješni, ali ipak pokušaji.
Računam da i ti pokušaji mogu biti od koristi jer se ipak krećemo po nepoznatom terenu.